Ako ste ikada zagrizli sladoled i istog trenutka poželeli da se sprijateljite s čašom mlake vode i ćebetom za zube — dobrodošli u klub. Osetljivost zuba nije samo “trenutna nervoza”, već signal da se u gleđi, dentinu ili desni nešto dešava. Dobra vest? Uz pravu dijagnostiku i ciljane tretmane, vraćamo osmeh bez grimase.
Šta je zapravo osetljivost zuba?
Osetljivost zuba je kratkotrajan, oštar bol koji se javlja na hladno, toplo, slatko, kiselo ili pri dodiru (četkica, zubni konac, pa čak i vazduh). Najčešće nastaje kada se izlože mikroskopski kanalići u dentinu koji vode do zubnog živca. Kad nadražaj udari u “otvorenu liniju”, živac reaguje — i eto signala za akciju.
Najčešći uzroci (ili: zašto baš ja?)
- Povlačenje desni: Gingivitis, parodontitis ili preagresivno četkanje mogu povući desni i otkriti vrat zuba (dentin), što vodi osetljivosti.
- Istrošena gleđ (erozija i abrazija): Kisele namirnice/pića, gastronomski refluks, škripanje zubima ili gruba tehnika čišćenja troše zaštitni sloj gleđi.
- Pukotine i frakture: Mikro-pukotine omogućavaju prodor nadražaja do dentina.
- Kariozne lezije: Rani karijes često počinje kao osetljivost na slatko ili hladno.
- Nedavne stomatološke intervencije: Beljenje, plombiranje ili skidanje kamenca mogu privremeno pojačati osetljivost.
- Neodgovarajući zagrižaj: Preopterećenje pojedinih zuba (bruksizam, ortodontski problemi) doprinosi trošenju gleđi.
Kako izgleda dijagnostika?
Dijagnostika osetljivosti zuba je kombinacija razgovora, kliničkog pregleda i, po potrebi, snimanja.
- Dobra anamneza: Kada se javlja bol? Na šta reaguje? Koliko traje? Da li imate navike poput škripanja, često pijete limunade ili “sportske” napitke?
- Klinički testovi: Lagano duvanje vazduha, hladni test, perkusija (kuckanje po zubu), boje za prikaz pukotina, sonda za proveru rubova plombe i recesija desni.
- Radiografija: Bite-wing ili periapikalni snimci otkrivaju karijes, frakture, stanje kosti i pulpne komore.
- Diferencijalna dijagnoza: Razlučujemo “običnu” osetljivost dentina od pulpitisa, pukotina, parodontalnih problema ili okluzalnih trauma. Poenta je da ne lečimo samo simptom, već uzrok.
Tretmani: od najjednostavnijih do naprednih
Dobra vest broj dva: paleta rešenja je široka i individualizovana. U praksi često kombinujemo više pristupa.
1) Kućna nega i navike (temelj terapije)
- Pasta za zube za osetljive zube: Formule sa kalijum nitratom, stroncijumom, argininom ili nano-hidroksiapatitom “smiruju” nerv ili zatvaraju tubule. Dajte im 2–4 nedelje redovne upotrebe.
- Meka četkica + pravilna tehnika: Zaboravite “ribanje pločica”. Pokreti neka budu kružni, sa blagim pritiskom.
- Fluoridni gelovi/ispirači: Jačaju gleđ i smanjuju provodljivost do dentina.
- Dijeta bez kiselih napitaka: Gazirano i kiselo (limun, jabukovo sirće, sportski napici) ostavite zubima vremena da se “oporave”. Ako ipak uživate — pijte na slamku i ne četkajte odmah posle.
2) Ordinacione procedure (brže olakšanje)
- Profesionalni lakovi i desenzitizeri: Fluoridni premazi, smole ili bioaktivni materijali koji zatvaraju dentinske tubule.
- Zaptivanje vrata i malih klinastih lezija: Kompozitni ispun (plomba) kada je otkriven vrat zuba ili kada abrazija/erozija prave “kanalić” koji stalno boli.
- Lečenje desni: U slučaju parodontoloških problema — ultrazvučno čišćenje, poliranje, savet o higijeni i, po potrebi, parodontološke intervencije.
- Okluzalna udlaga (splint): Za bruksizam i noćno stiskanje; štiti gleđ i smiruje osetljivost.
- Beljenje uz protokol: Ako je okidač beljenje — koristi se gel snižene koncentracije i remineralizacija između sesija.
3) Rekonstrukcije i endodontska terapija (kada je ozbiljnije)
- Onleji, fasete ili krunice: Kada je gleđ ozbiljno istrošena ili postoje veće pukotine — restauracije vraćaju izolaciju i estetiku.
- Endodontsko lečenje (lečenje kanala): Ako je osetljivost prešla u spontane, dugotrajne bolove (osobito noću, pulsirajuće), verovatno je reč o pulpitisu — tada spasavamo zub iznutra.
Prevencija: mala rutina, velika razlika
- Perite zube 2× dnevno pastom s fluorom, koristite zubni konac ili interdentalne četkice.
- Menjajte četkicu na 3 meseca (ili ranije, ako “raščupate” vlakna).
- Ograničite kisele napitke i grickanje po ceo dan — zubima treba pauza za remineralizaciju.
- Ako trenirate i pijete izotonične napitke, isperite usta vodom posle.
- Razmislite o udlazi ako škripite zubima (vaš partner/partnerka je možda već “prijavio/la” zvuke).
- Redovne kontrole i profesionalno čišćenje kamenca na 6 meseci.
Česte zablude (i kratko razjašnjenje)
- “Proći će samo od sebe.” Možda hoće, češće neće. U međuvremenu problem može da se produbi.
- “Samo osetljiva pasta je dovoljna.” Odličan početak, ali bez uklanjanja uzroka (npr. recesije, karijesa) — polovičan efekat.
- “Beljenje je zabranjeno ako su zubi osetljivi.” Nije zabranjeno, ali je potrebna priprema, prilagođen protokol i remineralizacija.
Kada da dođem kod zubara?
- Ako osetljivost traje duže od 2–3 nedelje uprkos pastama za osetljive zube.
- Ako je bol spontan, noćni, pulsirajući ili izazvan toplotom (toplo).
- Ako primećujete povlačenje desni, pucanje zuba ili pigmentacije/rupe.
- Nakon beljenja, ako osetljivost ne popušta uz ordinacionu negu.
Kako izgleda plan lečenja kod nas?
- Pregled i razgovor (navike, ishrana, simptomi).
- Mapiranje uzroka (desni, erozija, karijes, pukotine, okluzija).
- Brzo olakšanje (desenzitizeri, lakovi, korekcija traume).
- Trajno rešenje (ispravka tehnike četkanja, udlaga, ispun/faseta, parodontalna terapija, po potrebi endo).
- Kontrola i praćenje — jer je najlepši osećaj popiti hladnu vodu bez straha.
Zaključak
Osetljivost zuba nije karakter mana, već lampica na tabli — upalite je i rešite uzrok. Pravilna dijagnostika, par promena navika i ciljani tretmani vraćaju komfor u rekordnom roku (i osmeh na fotografijama). Za personalizovan plan i nežnu, ali efikasnu terapiju, svratite na pregled — počnite od naše početne strane.